Nije nikakva novost da je Bosna i Hercegovina u nečemu na dnu ljestvice u Europi. ALI jeste zabrinjavajuće kada se vidi da država ne ulaže u mlade, kada ne ulaže u kvalitetniji obrazovni sistem, kada ne ulaže u informatizaciju čitavog društva. Jeste problem, i to iz jednog jedinog razloga jer NEMA razvoja društva bez tog ulaganja...
Prema istraživanjima Razvojnog programa Ujedinjenih naroda, još 2003. godine alarmatno je upućena poruka vlastima da se «posljednjih 10 godina ne osjeti bitniji pomak po pitanju povezanosti obrazovnih institucija na Internet». Opći trend opremljenosti i korištenja kompjutera u obrazovanju se poboljšava, ali je trend toliko spor da BiH ne sustiže razvijene zemlje EU, nego se razlika sve više povećava.
Prema dostupnim podacima to znači da 37% škola nema niti jedan računar ili ima samo jedan računar. Dok niz zemalja već prakticira i učenje na daljinu, on-line predavanja, uključenost u bibilioteke u koje se ulazi preko interneta, ocjenjivanje, dodatni materijali za učenje i sl. dostupni na internetu, kod nas čak trećina srednjih škola NEMA uopće konekciju na internet. Za ostale škole možemo postaviti samo pitanje kakvu konekciju imaju, kolika je korištenost interneta i za šta od strane nastavnog osoblja i učenika. A kad je riječ o učenicima i općenito mladima, Izvještaj o mladima UN-ovih agencija govori o svega 16% mladih BiH koji često ili redovno surfaju internetom.
Informatizacija škola jeste problem države i to je naš zapadni susjed još davno shvatio. Republika Hrvatska samo dvije godine nakon rata (1997.) započela je sa ulaganjem u informatizaciju srednjih škola. To konkretno znači da je u samo 7 godina hrvatska vlada investirala preko 35 miliona KM za informatizaciju.
«Ako ovaj problem pogledamo u širem kontekstu, kada je BiH predzadnja u Europi u provedbi Bolonjskog procesa, kada je 45% mladih nezaposleno, kada se na čudan način prodaje Maršalka, a vladina Komisija za mlade u zadnjih pola godine nije imala čak ni svoju konstituirajuću sjednicu, onda je vidljivo da država itekako ima politiku prema mladima – a to je politika ugrožavanja i diskriminacije omladinske populacije, ALI zaboravljaju da je to ujedno i stvaranje upitne i nesigurne budućnosti za ovu državu i društvo», istakao je Jan Zlatan Kulenović, izvršni direktor OIA-e.
infoBAR.ba
