O jeziku, rode...

Nedavno je u ljubljanskom hramu kulture i umjetnosti, koji je Cankarjev dom, organizirano predstavljanje prijevoda na slovenski jezik, dviju knjiga prof.dr.Ferida Muhica : "Zlati scit" i "Falko peregrinus", u izdanju K.D."Sandzak" iz Slovenije, i pristinskog "Alema". Osim autora, promociju su vlastitim prisustvom uvecali : inicijatorica projekta Nadira Avdic-Vllasi i dr.Lev Kreft, ujedno i recenzet djela ciji je izvorni, bosanski naslov : "Stit od zlata"!
Medju mnogobrojnom i jako medjunarodnom publikom nasli su se i magistrica Juliana Bizjak-Mlakar, clanica slovenske Socijal-demokratske stranke, kao i nekadasnji veleposlanik Slovenije u Makedoniji, Marjan Siftar. Promociju je nadahnuto vodila Almina Agovic, bivsa izbjeglica iz BiH, koja je na Pravnom fakultetu slovenske prijestolnice, jedna od najuspjesnijih studentica.
Najprije je govorio Jusuf Korac, predsjednik "Sandzaka", a Nadira Avdic je prisutnima, na jako koncizan i jasan nacin predstavila "Falko peregrinus". Prisutni su burnim pljeskom pozdravili i jednog od prevodilaca, Semsu Agovica, koji je objasnio finese i kontradiktornosti prevodjenja djela "Stit od zlata". Poeticno je istakao : "Veliki pisci, pjesnici, filozofi, nikada ne pripadaju samo jednom narodu. Naprotiv, umjetnost kao sveopsta dobrina pripada cijelom covjecanstvu. Nekada bijasmo jedno ljudstvo, pa smo se uzoholili uvjereni da mozemo mimo Boga, dostici nebo, i pocesmo graditi Vavilonsku kulu. Bog se zbog toga rasrdio i razdvojio nas na razlicite rase/?/ i narode, rasturio na sve cetiri strane svijeta i dao nam razlicite jezike da se ne bi medjusobno razumjeli. Zato su tu prevodioci, koji omogucuju da se knjizevna umjetnost prelijeva, iz jednog govornog podrucja u drugo"!

Preciznije o "Stitu"

Djelo naslovljeno "Stit od zlata", je remek djelo esejistike ili filosofske meditacije, sudeci po kritikama i prikazima, koji su mu posveceni. Sastoji se od 15 samostalnih eseja, cija je sveza ljubav pa dobrota, iz kojih, u udruzenju sa drugim vrijednostima, sto pomazu da postojanje dobije pravi smjer i znacenje! Njihovo ujedinjenje simbolizirano je zlatnim stitom, ciji je sjaj namijenjen ljudskim bicima i njihovim dodirima pod kojim on gubi licnu substancu. Metaforicno : svako bice je zlatni stit, cija se raskos postojanja ogleda i nalazi smisao- u primanju i poklanjanju.
U ovom snaznom djelu, Muhic je izvezao svijet od poezije, knjizevnosti i filosofije u cije srediste stavlja ljudska bica. Ostvarena jednostavnim jezikom, knjiga je odavno, okarakterizirana kao univerzalna i sa, neogranicenom, umjetnickom vrijednosti.

Dr.Muhic je pozdravljajuci prisutne u Cankarjevu domu, kao i "mestre od prevodjenja", upotrijebio sav licni sarm i nadarenost prestavljanja pa ,skoro, odrecitovao: "Zamislite da ljepota postoji -radi vas! Zamislite i livadu koja ,odjednom, procvjeta , otvori se, zablista i zamirise bas zbog vas i samo zbog vas! Znam, poput vas, da se takvo cudo ne moze desti. A ,eto vidite, bas se to cudo desilo u Ljubaljani.Ljepse od svake livade, procvjetalo je vase prijateljstvo, otvorila se vasa srca, zamirisala sva plemenitost i dobrota vasih dusa, i to tako da sam u svakom cvijetu i njegovoj latici, vidio nezamislivo : da je zbog mene, iz postovanja prema meni i mojem djelu, iz bliskosti samnom, iz radosti sto sam bas ja, a ne neko drugi, uz vas i sa vama! Otkrili smo skupa radost iskrenog prijateljstva, pretocenu u sjaj onog Stita od zlata, od kojeg su nam i duse iskovane".

Dr.Kreft je podvukao veliki znacaj i vaznost Mufticevog prodora u slovenacki knjizevni prostor, posto ga je pisac, odavno, zasluzio. Otkrio je da ozbiljno razmislja o potrebi predstavljanja na slovenskom jeziku, cjelokupnog djela, ovog bh knjizevnika, filozofa i esteticara.

Nadira Avdic Vllasi je licnim angazmanom doprinijela da se prijevodi i ostvare, pa je svi smatraju promotoricom dogadjaja. Nije krila svoju poletnost i entuzijazam za poduhvat :"Raduje me da smo mogli, na ovom nesvakidasnjem skupu, predstaviti novo izdanje prekrasne knjige pjesama, istog autora, "Falco pergegrinus", na bosanskom jeziku. Njegovi sunarodnici su morali dobiti mogucnost da mu djela, njih dvadesetak, procitaju na materinjem jeziku, posto su objavljena na makedonskom, turskom, srpskom, albanskom engleskom, francuskom. Knjige na bosanskom jeziku su ona grudvica koja pokrece lavinu naseg, potisnutog, identiteta. To je i znak pijeteta i prema nevinim, bosnjackim zrtvama proslih ratova, kazna za nas koji nemamo sudove i pomoc za one sto su pocinili zlocine nad dobrim Bosnjanima, zbog svojih velikodrzavnih, osvajackih planova. Srebrenica, genocid, agresije, etnicko ciscenje pola nase Bosne...Nakon brisanja naseg etnickog pamcenja, nacionalne svijesti, imena, jezika, pokusaja asimilacije, u poslijednjih 100 godina, nasrnuli su silom, fizicki da uniste, rasele Bosnjake. Pa ima li vece kazne onima, koji su htjeli da nestanemo?Da objavljujemo knjige. Jer to znaci da postojimo.A ovakve knjige su najbolji dokaz toga".
Jos da napomenemo da su oba prijevoda ostvarena zahvaljujuci sveobuhvatnoj i jako znacajnoj podrsci slovenskog Ministarstava za kulturu.

Dzana Mujadzic by infoBAR.ba
28.10.2007 16:07