Raskrsnica avant-gardi

Pariska Mala Palata, odnosno Muzej Lijepih umjetnosti, do kraja ljeta odaje pocast flamenku, na osobit nacin. Najprije izlozbom, organiziranom sa Sociedad Estatal para Accion Cultural Spanije /SEACEX/, madridskim Muzejem kraljice Sofie, u okviru Evropske Kulturne sezone, koja traje do zavrsetka godine. Osnovana je u semestru francuskog predvodjenja EU, pa predstavlja starokontinentalne kulture, na cijelom tlu Hexagonea. Naglasava se njihovo istorijsko naslijedje i najbolje, pa najuspjesnije kreativnosti. Tako Francuska ostvaruje jos ne vidjenu inicijativu, sto oznacava obnavljanje galske, evropske angaziranosti.
Stotine manifestacija se organiziraju u svim dijelovima zemlje, ujedinjujuci 1 500 umjetnika sa ciljem priblizavanja sirokoj publici, evropskih osobenosti i razlicitosti koje su, ujedno, i njeno najvece bogatstvo!
Nastao u Andaluziji, flamenko se izrazava pjesmom, gitarom i plesom, a postao je i vektor moderniteta, pa njeguje zaseban umjetnicki stil. Na raskrscu svih avant-gardi : kubizma, futurizma, dadaizma i konstruktivizma, simbol je spanjolske osobenosti. Posebno su obradjenje kompozicije, ritam i ples, kao sastavni, neizbjezni dijelovi flamenka. Postavka naglasava odnose pucke umjetnosti s avant-gardama, pocevsi od 1865 do 1936 godine. Njihovi uticaji i prozimanja, ujedinili su dvije kulture, izgradivsi mastoviti, nacionalni stil, kao pripadnost sto se izrazava u tami, na jako ekscentrican nacin. Flamenko je postao poput narodnog lijeka, namjenjenim malim, obicnim bicima, sto na razlicite nacine nastoje ukloniti bijedu i smrt.
Scenografija otkriva odabranu selekciju 150 djela : platna, video snimki, crteza, kipova, grafiki, nosnji i fotografija. Pokazani eksponati su djela umjetnika koji se oglasavaju kako estetickom snagom flamenka, tako i njegovom osjecajnoscu. Courbet, Manet, Degas, Picasso, Miro, Delannoy, Picabia, Man Ray, Sargent, Sorolla, su zasluzni da prvi put, izlozba pokazuje cjelokupnu panoramu spona, izmedju flamenka i vizuelne kulture. Uz njih je nekolicina umjetnika, ukupno 60, sto su doprinijeli otkrivanju cinjenice da su spanski duh i mastovitost, cvrsto povezani sa stilom, od cije slave zavisi njihov idenentitet. Umjetnicki predmeti, pokazani prvi put na prodajnom mjestu, poticu iz osobnih kolekcija ili cuvenih muzeja : Centra ''Georges Pompidou'', Muzeja Orsay, Muzeja Picasso, Nacinalne Biblioteke Francuske, Nacionalnog umjetnickog Muzeja kraljice Sofie iz Madrida, Muzeja Sorolla, Nacionalnog, umjetnickog Muzeja Katalonije, Muzeja Lijepih umjetnosti Bilbaoa, spanjolske Kinemateke, Fondacije Calousta Gubenkian, njujorkskog Metropolitana, kao i Muzeja Izraela.

Simbol spanskog naroda


Flamenko, simbol spanske kulture, u centru je postavke.Pucka umjetnost dozvoljava razumijevanje i uvodjenje u njeno istorijsko naslijedje, cije je usavrsavanje zapoceto sredinom 19 vijeka. Jednovremeno, flamenko je i mocno sredstvo ispoljavanja moderniteta.
Poznati ruski kompozitor Igor Stravinsky, odredio je ovaj fenomen kao ''najelitniji od svih puckih umjetnosti''! Flamenko je u proslom vijeku postao polazna tacka mnostva strujanja. Sa jedne strane avant-gardnih umjetnika, na celu sa Picassoom, Miroom, Picabiom ili Man Rayem koji su upotrebljavali njegove teme i motive, kao osnov formalnog eksperimentiranja. Sa druge strane, sredstava javnog obavijestenja, u koja se ubrajaju reklame i film, ucestvuju u izgradnji jako ambivalentne, spanske mastovitosti. Poistovjecuje sa svecanostima, ljepotom, ustanovljenjem nacionalnog identiteta, ali i ekcesima bijede i smrti.
Na raskrscu dvije kulture, izvjesni plesaci poput La Argentine i Vincenta Escudero, su u vlastito predstavljanje unijeli medjunarodni renome, umijesno spojivsi pucke korijene flamenka, sa modernitetom avant-gardi. Na taj nacin su postali dio njegove istorije.
Poznati francuski stilist iz Arlesa, Christian Lacroix, posudio je organizatorima postavke :''Spanska noc-flamenko, avant-garda i pucka kultura 1865-1936'', oko petnaestak predivnih toaleta, nadahnutih spanskim, umjetnickim stilom, posebno kostimima plesacica flamenka, takodjer izlozenim u pariskoj Maloj Palati.

Dzana Mujadzic by infoBAR.ba
06.09.2008 21:01