lokacija:	BOŠNJAČKI INSTITUT
datum:	subotom
otvoreno:	9:00h do 16:00h

Zbirka umjetničkih djela Bošnjačkog instituta je smještena u zgradi biblioteke Instituta i broji 729 djela. Tu su zastupljeni najznačajniji bosanskohercegovački umjetnici, od Ismeta Mujezinovića, Hakije Kulenovića, Rizaha Štetića, Mersada Berbera, Affana Ramića, Mevudina Ekmečića, do Safeta Zeca, Salima Obralića, da nabrojimo samo neke. Iz teksta prof. dr. Ibrahima Krzovića, izdvajamo neka njegova zapažanja o galeriji Bošnjačkog instituta:
„Ideja o formiranju zbirke umjetničkih djela Bošnjaka stara je koliko i ideja o osnivanju Bošnjačkog instituta u Cirihu. Pojavila se kod osnivača i utemeljivača Bošnjačkog instituta gospodina Adila Zulfikarpašića, sad već davnih šezdesetih godina proteklog stoljeća, iznoseći je u „Bosanskim pogledima: “Družeći se sa likovnim umjetnicima od svoje rane mladosti, Adil-beg Zulfikarpašić je pokazao veliko interesovanje za slikarstvo što se u emigraciji pretvorilo u prikupljanje djela i stvaranje zbirke crteža, grafika, slika i skulptura.“

Kada je otvoren Bošnjački institut u Cirihu 1988. godine, po izričitoj želji osnivača, pristupilo se intenzivnijem prikupljanju umjetničkih djela, posebno bošnjačkih stvaralaca kako bi se što prije formirala zasebna zbirka umjetničkih djela ... Zbirka se brzo širila i obogaćivala i Adil-begovim posrednim i osobnim susretima i kontaktima sa velikim brojem umjetnika ...

Primarni zadatak zbirke likovnih djela Instituta je predstavljanje umjetničkih ostvarenja Bošnjaka. Likovni umjetnici Bošnjaci djelovali su, a i vrednovani i eksponirani, sa ostalim umjetnicima u Bosni i Hercegovini i u inostranstvu. Djelovanje likovnih umjetnika Bošnjaka, naravno, potvrđuje se u sučeljavanju i prožimanju s aktuelnim umjetničkim pojavama koje čine prostrane horizonte likovnog svijeta što postoji iznad i izvan prozaičnih podjela. Usmjeravanje pažnje na djela Bošnjaka, njihovo kolekcioniranje podrazumijeva ovaj kontekst, ali ima i cilj da prikupljanjem djela i stvaranjem zbirke i njenog eksponiranog dijela u Institutu, podrži rad, pokaže domete i razinu ostvarenja Bošnjaka, te sačuva njihova djela za vrijeme koje dolazi.

Zbirka je značajna tim prije što se zna da su se Bošnjaci relativno kasno uključili u modernu umjetnost. Zna se takođe, da su tome uzrok historijske kulturno-civilizacijske i duhovne prilike koje su se često na drastičan način smjenjivale ... U Zbirci likovnih djela Bošnjačkog instituta, slično drugim galerijama u BiH, vidljiva je čvrsta veza sa klasičnim medijama kao i vezanost poetike umjetnika za svoj prostor i prostor svog kulturnog ishodišta.“