| lokacija: |
UMJETNIČKA GALERIJA BiH |
| datum: |
STALNA POSTAVKA |
| otvoreno: |
svaki dan, osim nedelje i ponedeljka |
| radno vrijeme : |
10.00h - 18.00h |
RETROSPECTRUM
Probali smo predstaviti jednu uistinu novu stalnu postavku, koja se prije svega, svojim konceptom razlikuje od svih prethodnih. Odredila ju je boja kao jedan od temeljnih elemenata likovne umjetnosti. Sve ostalo nastojali smo uklopiti u tu osnovnu odrednicu, morajući nerijetko miriti ili čak i svjesno suprotstavljati različite autorske poetike, brisati davno uspostavljene granice i prevazilaziti vremenske jazove. Uz tek nekolicinu posuđenih djela, i ovaj put depo Umjetničke galerije BiH pružio je puno više materijala nego što su nam izložbeni prostori dozvoljavali da prezentiramo.
Izložba se sastoji iz dva osnovna dijela: prvog kata na kojem su prezentirana djela nastala u akromatskoj skali, dakle radovi u crnoj, bijeloj i sivoj gami. Odsustvo boje, bilo ono djelimično ili potpuno nerijetka je pojava u umjetnosti dvadesetog stoljeća, na što upućuje i ova postavka. Prezentirana djela nastala su u kronološkom rasponu od akademskog realizma i plenerizma, preko savremenijih likovnih izraza koji se još uvijek ne odriču figuracije, zatim ekspresivnijih formi i enformela, do geometrijskih apstrakcija i potpuno bijelih ploha, da bi se na kraju kroz postmodernističke «izme» ponovno vratili i geometriji i gesti i figuraciji.
Drugi dio izložbe predstavljen u «Švicarskoj galeriji» organiziran je u devet odvojenih modula unutar kojih boja povezuje najrazličitije likovne izraze u jasno definirane cjeline. Svaku od ovih cjelina prate kratke informacije o pojavi i istoriji određene boje u slikarstvu, njenim simboličkim značenjima, pigmentima i sl. Moduli iako nisu veliki po brojnosti djela, uspijevaju dočarati neke od osnovnih karakteristika pojedinih boja. Tako je lako uočiti kako plava pruža osjećaj kontemplativnosti, ali i odiše melankolijom, zelena je tematski usko vezana za pejzaž, ljubičasta rezervirana za «intimnu apstrakciju», crvena pak odiše snagom i žestinom, dok su smeđi tonovi uglavnom rezervirani za ljudsku figuru.
Sa teorijskog stajališta bojom su se bavili mnogi, još na samom početku evropskih civilizacija. Aristotel, Plinije St., Newton, Goethe, da spomenem samo najveće, prilazili su joj sa različitih aspekata pokušavajući prodrijeti što dublje u njenu suštinu. Spoznaje o boji i svjetlosti gradile su se postupno i sporo, da bi danas o boji mogli govoriti sa stanovišta nekoliko potpurno različitih naučnih grana (fizika, historija, sociologija, komunikologija). Naizgled djeluje da je nauka o boji sve rekla. U umjetnosti pak ona ostaje sredstvo individualnog iskaza, koje se može, ali i ne mora, uklopiti u neke već formirane klišeje. Na ovoj izložbi prepoznatljiva su i takva djela.
Konačno pored nekih osnovnih natuknica o povijesti, konotacijama i «sudbini» svake od predstavljenih boja, na izložbi možete otkriti šta znači blue jeans, kada je nebo postalo plavo, tko je ofarbao Deda Mraza i još puno više.
Ukoliko se višekratno konzumira, užitak na izložbi je zagarantiran!
Ivana Udovičić
